SMART Balkans je opsežan projekt koji se provodi u šest zemalja regije Zapadnog Balkana, zbog čega je izrazito dinamičan i složen. Nakon dvije i po godine, SMART Balkans se nalazi se na pola puta do potpune implementacije, a programska menadžerica ovog projekta Dajana Cvjetković nam govori o njegovim dosadašnjim postignućima, izazovima sa kojima se ona i projektni tim susreću, te o vjeri u snagu civilnog društva kao pokretača pozitivnih društvenih promjena.
OBJAVI.BA: Kako biste opisali dosadašnje utiske obzirom da je projekat već prošao pola svog puta? Da li ste zadovoljni postignutim u skladu sa postavljenim ciljevima?
DAJANA CVJETKOVIĆ: Govoriti o utiscima ovako velikog projekta kojeg implementiramo u 6 zemalja Zapadnog Balkana nije uopšte jednostavno. Kao da mi se pokrenu svi procesori u glavi kojima ni AI software ne može pomoći pri sumiranju svih rezultata, lijepih ljudskih priča, ali i onih manje lijepih, svih nepredviđenih situacija, putovanja, konferencija, sastanaka.. Do sutra bih mogla najbrajati šta mi je sve potrebno da opišem utiske, ali me ovaj projekat naučio da moram djelovati brzo (sada i odmah), uvijek gledati širu sliku, čak širu i od Balkana, te da je sve bezvrijedno bez ljudi koji žive u miru i blagostanju – što je i dugoročni cilj kojem težimo.
Najintenzivniji utisak o projektu koji ću pamtiti cijelog života su ostavili ljudi – naša regija je bogata sa ne tako mnogo, ali dovoljno, vrijednih, predanih ljudi koji istinski vjeruju u bolji život na Balkanu, koji svakim danom svim svojim bićem naporno rade da prinesu jednu ciglu ili malo maltera koji našu balkansku kuću čini boljim, stabilnijim, mirnijim i funkcionalnijim mjestom za život.
Što se tiče zadovoljstva postignutim rezultatima!? Ja sam škorpija, koja nikad, ali baš nikad nije zadovoljna rezultatima jer sam sigurna da smo mogli bolje i više. Ali svjesna činjenice u kakvom društveno-političkom ambijenutu radimo, stanje u kojem se mir i čovječanstvo nalaze, agresijama koje su zadesile Ukrajinu i Palestinu i uticaju koji je sve to imalo na ekonomski standard, moram biti malo blaža i reći da je moj tim ali i veliki broj drugih organizacija koje podržavamo uradio fantastičan posao i rezultati su vidljivi i osjetni na terenu.
OBJAVI.BA: Kako biste ste ocijenili angažiranost zajednice kroz sprovedene aktivnosti?
DAJANA CVJETKOVIĆ: Angažman zajednice, ljudi generalno, je minimalan. Vjerujem da je razloga mnogo, a ljudi u mom okruženju i oni koji učestvuju u različitim istraživanjima navode iste razloge za pasivnost: ne vjeruju institucijama vlasti (u svim zemljama) i shodno tome ne vide svrsishodnost svog učešća. Tako da smo mi upravo to stavili kao jedan od naših ciljeva, koji se preslikava u dva područja djelovanja: jačanje kapaciteta i podsticanje aktivnije uloge organizacija civilnog društva, a drugi aspekt djelovanja je povećanje uticaja građana i građanki kroz organizacije civilnog društva.
U odnosu na prethodnih 10 godina, mogu slobodno reći da civilno društvo u regiji bilježi blagi napredak koji se ogleda u aktivističkim inicijativama, masovnim okupljanjima, protestima na ulicama, na rijekama, ispred općina ili vlada. Neke organizacije koriste druge metode, zagovaraju prema donosiocima odluka, pripremaju tužbe, dok treće sarađuju s donosiocima odluka tražeći tačke zajedničkih interesa za krajnje korisnike. Mi kroz SMART Balkans podržavamo sve način borbe, otpora i učešća u donošenju odluka – ali koji god metod organizacije odaberu, neophodno je imati aktivne i angažirane građane i građanke na koje se problem odnosi. Mislim da smo tu napravili progres, ali idalje treba naporno raditi u ovoj oblasti, te osmišljavati nove načine i motive za učešća, te više raditi na promociji slučajeva u kojima se glas građana uvažio jer će im, upravo to, vratiti nadu, te vjeru da svojim djelovanjem zaista nešto mogu promijeniti – a mogu zaista!
OBJAVI.BA: Recite nam nešto o izazovima i preprekama koje su se “našle na putu” ka ostvarenju ciljeva i kako ih prevazići?
DAJANA CVJETKOVIĆ: Nakon dvije i po godine realizacije projekta, možemo reći da smo se kao konzorcij susreli sa mnogo izazova na više polja, od globalne političke situacije usljed čega su nam značajno smanjena projektna sredstva do onih operativnih koji se odnose na implementaciju projektnih aktivnosti i ostvarivanje rezultata.
Iako se na prvu čini da sve zemlje Zapadnog Balkana funkcionišu na isti način, to baš i nije tako. Svaka zemlja osim svog specifičnog administrativno–političkog sistema ima svoj mentalitet i prakse djelovanja o kojima kontinuirano moramo misliti, obraćati pažnju i uzimati u obzir pri donošenju odluka.
Regionalna saradnja kao jedan od ključnih rezultata projekta pokazala je da određeni broj organizacija nije dovoljno kapacitiran da vodi regionalne procese. Organizacije vrlo često stavljaju fokus na aktivnosti a ne rezultate, što je posljedica donatorskih politika gdje su se najčešće vrijednovale aktivnosti, a ne konkretne promjene koje su nastale implementacijom određenih projekata.
Poseban izazov u postizanju zacrtanih ciljeva je vrijeme koje je potrebno da se neka promjena integriše i usvoji, te promjene vlasti. Zagovarački procesi su bili dinamičniji, neke projekte smo produžili, neke modifikovali u skladu sa novonastalim situacijama. Ovdje moram naglasiti da se cijeli tim trudi biti na raspolaganju korisnicima naših grantova i da razumije specifične potrebe za modifikacijama projekata, periodima trajanja, realokacijama u budžetu i metodama rada, što za SMART Balkans znači mnogo dodatnog posla, administracije i provjere. Mada, moram priznati, mi se ne žalimo jer smo tu da organizacijama budemo podrška i da takav mehanizam podrške učinimo što humanijim i usmjerenim ka postizanju rezultata i pravih promjena.
OBJAVI.BA: Koji je najveći doprinos pri podizanju svijesti o važnosti uloge civilnog sektora u razvojnim inicijativama?
DAJANA CVJETKOVIĆ: Stepen razvijenosti demokratije u našim zemljama nije visok, shodno tome primjećujemo da građani manje vrednuju projekte koji doprinose stvaranju kvalitetnijeg, pravednijeg i inkluzivnijeg društva – jer ne mogu odmah vidjeti koristi. S druge strane korisnici grantova su uradili na desetine manjih inicijativa, i većih naravno, koje su odmah polučile rezultate i uključile zajednicu, te za njih slobodno mogu reći da najviše doprinose podizanju svijesti o ulozi civilnog društva. Građani mnogo jasnije vide korist od projekata koji imaju pravnu komponentu i uključuju podizanje tužbi protiv kompanija ili javnih funkcionera zbog zloupotrebe položaja ili kopanja litijuma, nego što će vidjeti korist od unapređenja referalnog mehanizma u sigurnim kućama ili od obuke osoblja koje radi sa marginalizovanom populacijom. Čini mi se da građani najviše vjeruju aktivističkim okolišnim organizacijama.
OBJAVI.BA: Kako se nositi sa izazovima pri uspostavljanju regionalnih partnerstava između OCD?
DAJANA CVJETKOVIĆ: U kuloarskim krugovima civilnog sektora često možemo čuti kako je teško raditi projekte u partnerstvu, pomiriti različite organizacione kulture, načine rada, dinamike i procese. Koliko treba povjerenja, razumijevanja, zajedničkog sinhroniziranog rada i kompromisa, a mi Balkanci i Balkanke nismo skloni kompromisu kroz dijalog, razumijevanje i težnju višem cilju. Sve to sam iskustveno demantovala kroz ovaj projekat zbog čega sam posebno sretna.
Kada smo pisali metodologiju za dodjelu grantova i razmišljali o regionalnim rješenjima problema u oblasti sigurnosti, stabilnosti i upravljanja kojima mogu doprinijeti organizacije civilnog društva shvatili smo da moramo napraviti okvir koji će biti pogodan za različite vrste organizacija, od onih koje pružaju usluge, do onih koje su think tank i onih isključivo zagovaračkih, mora biti vremenski prihvatljiv za veći poduhvat, ali i dati vremena organizacijama da na samom početku učvrste partnerstva i naprave početne postavke za implementaciju projekta. Zatim, sredstva trebaju biti dostatna za implementaciju cijele jedne priče – ne samo organizaciju jedne ili dvije aktivnosti. Tako smo napravili grant schemu, objavili javni poziv u nadi da ćemo imati oko 50 prijava, a planirali smo dodijeliti 9 ili 10 projekata. U prvom krugu smo imali 122 prijave koje su prošle administrativnu provjeru. Odabrali smo 9 projekata koji su odmah počeli sa radom. Redovno smo u komunikaciji putem emaila, online patformi za sastanke, te GMP ali najljepša iskustva su ona s terena, kad ih posjetimo u njihovim gradovima i osjetimo energiju na aktivnostima koje sprovode.
Veliki dio projekata je u toku implementacije imao i dodatnu vrijednost, neke aktivnosti koje su samoinicijativno uradili kako bi unaprijedili rezultate i proširili efekat. Uspostavljena partnerstva su prerasla u prijateljstva i dugoročne veze između organizacija i nismo imali niti jedan problem između partnerskih organizacija. Tako da su oni strahovi s početka projekta nestali, a zamijenila ih je znatiželja i osjećaj ljubavi i zajedništva nas Balkanaca i Balkanki.
OBJAVI.BA: Podijelite s nama jedan pozitivan primjer o uticaju SMART Balkan projekta na zajednicu?
DAJANA CVJETKOVIĆ: Prije nego dam konretniji odgovor želim reći da je mnogo organizacija i ljudi radilo na postizanju ciljeva i ostvarenju rezultata. Već na samu pomisao da nešto trebam izdvojiti, uhvati me trema jer ne mogu dozvoliti da nekoga izuzmem, a nabrajati 199 (bukvalno) projekata i njihovih rezultata je never ending story.
Moram priznati da neki projekti nisu ostvarili željene efekte iako su se potrudili da sve što su planirali i implementiraju, ali nažalost, politička situacija nije bila povoljna, ili donosioci odluka nisu prihvatili niti jedan argument – što nije neočekivano.
Za mene je najveći rezultat vidljiv kroz 46 core grantova koje smo dodjelili organizacijama u svih 6 zemalja. Osim rezultata koje su postigli u zajednici, od senzibilizacije građana na potrebe marginalizovanih osoba, do zagovaranja za uvođenje zakona, novih okupacionih tretmana ili usluga socijalne zaštite do beskompromisnog izvještavanja u Republici Srpskoj, veliki je napredak ostvaren u jačanju institucionalnih kapaciteta organizacija što ih čini stabilnijim – na šta sam najviše ponosna.
OBJAVI.BA: Koju biste poruku podijelili sa onima koji kontinuirano prate rast i razvoj projekta?
DAJANA CVJETKOVIĆ: Prije svega, poslala bih poruku organizacijama – koliko god je teško i ponekad se čini uzaludno, ustrajte jer su rezultati vidljvi, neophodni i olakšavaju nam život. Hvala vam za sve što radite.
Građanima bih poručila da budu obazriviji prema radu organizacija i prije nego kažu „svi su oni isti“, ili podijele još poneku slasnu polovičnu informaciju o organizacijama – da se prisjete šta su organizacije uradile za njih u proteklih 100 dana, ne više. Kada bismo svi obraćali pažnju na rad organizacija bili bismo zahvalniji, ali ovdje ne apelujem na zahvalnost nego na podršku, uključenje i zajedničko mijenjanje svega što nam u društvu ne odgovara. Jer zaista možemo donijeti promjene na Balkanu.
Vlastima bih poručila da nikada ne skreću sa puta zajedništva, blagostanja, mira i stabilnosti, a zato nam je potrebna pravna država u kojoj vladavina prava nije utopija. Trebaju nam funkcionalne institiucije i kvalitetnije socijalne i ekonomske mjere, a organizacije mogu itekako pomoći u dosezanju ovih, ali i ciljeva na putu EU integracija – pa pravite partnerstva s nama.
I za kraj, obraćam se donatorima – ulaganje u civilno društvo je kao ulaganje u bitcoin 2008. godine, sada uložite malo u civilni sektor na Balkanu, a dugoročne efekte ćete vidjeti za 10 godina, jer za kvalitetan razvoj EU smo važni i mi.
