U neočekivanom razvoju događaja, Hrvatska, živopisna članica Europske unije smještena uz jadransku obalu, našla se na Moneyval sivoj listi, postavši jedina članica EU koja se našla u neslavnom društvu. Ova razlika izazvala je pitanja i zabrinutost u vezi sa finansijskim integritetom zemlje i njenom sposobnošću da se bori protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Put Hrvatske na Moneyval sivu listu obilježilo je nekoliko značajnih događaja koji su trebali da budu prekretnica ka suprotnom cilju. Prije uključivanja, Hrvatska je uložila značajne napore da poboljša svoje okvire za borbu protiv pranja novca (AML) i financiranja terorizma (CTF). Postala je punopravni član Operativne grupe za finansijsku akciju (FATF) 2017. godine, što označava njenu posvećenost međunarodnim standardima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Međutim, ovi napori nisu zaštitili Hrvatsku od preispitivanja.
Uključivanje na Moneyval sivu listu služi kao bolan podsjetnik da su finansijski sistemi na globalnom nivou međusobno povezani, a ranjivosti u jednoj zemlji mogu imati prekogranične efekte. Također to ističe važnost međunarodne saradnje u borbi protiv finansijskog kriminala. Kako svijet postaje sve više međusobno povezan, integritet finansijskog sektora je najvažniji za održavanje povjerenja i stabilnosti u globalnoj ekonomiji. Iskustvo Hrvatske naglašava kolektivnu odgovornost nacija da se pridržavaju međunarodnih standarda za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i aktivno rješavaju ranjivosti u svojim finansijskim sistemima.
Razlozi za uključivanje
Procjena Moneyvala identificirala je nekoliko ključnih područja u kojima Hrvatska nije ispunila međunarodne standarde. Ovi nedostaci su uključivali slabosti u procjeni rizika, neadekvatnu koordinaciju između nadležnih organa, nedovoljnu transparentnost informacija o stvarnom vlasništvu i izazove u sprovođenju potrebnih mjera u nefinansijskom sektoru.
Jedna značajna zabrinutost je nedostatak sveobuhvatne nacionalne procjene rizika koja bi adekvatno identifikovala, procijenila i odredila prioritete za rizike od pranja novca i finansiranja terorizma. Nepostojanje jedinstvenog pristupa omogućilo je da ranjivosti opstanu i ometalo efikasne napore u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Uz to, Moneyval je kritizirao Hrvatsku zbog sporog tempa reformi u rješavanju ovih pitanja. Ovo je pokrenulo pitanja o posvećenosti zemlje jačanju svog okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Put do uklanjanja sa sive liste
Hrvatska se sada suočava s izazovom ispravljanja ovih nedostataka kako bi povratila svoju reputaciju pouzdane i potpuno usklađene članice EU. Da bi to postigla, Hrvatska mora poduzeti niz koraka:
- Unaprijeđena procjena rizika: Hrvatska treba provesti sveobuhvatnu nacionalnu procjenu rizika kako bi precizno identificirala i odredila prioritete rizika od pranja novca i finansiranja terorizma. Ova procjena treba da usmjerava alokaciju resursa i napore za efikasno ublažavanje ovih rizika.
- Koordinacija i saradnja: Poboljšana koordinacija između relevantnih vlasti i institucija je od ključnog značaja. Hrvatska mora poticati suradnju između financijskog i nefinansijskog sektora, agencija za provođenje zakona i regulatornih tijela kako bi olakšala razmjenu informacija i pojednostavila napore u borbi protiv pranja novca i kriminala.
- Transparentnost i stvarno vlasništvo: Unapređenje transparentnosti u informacijama o stvarnom vlasništvu je imperativ. Hrvatska bi trebala provesti mjere kako bi osigurala da tačne i ažurne informacije o stvarnim vlasnicima pravnih osoba budu lako dostupne relevantnim tijelima.
- Izgradnja kapaciteta: Hrvatska mora ulagati u obuku i izgradnju kapaciteta svojih profesionalaca za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kako bi poboljšala njihove vještine i znanje u djelotvornom suzbijanju financijskog kriminala.
Naredni koraci
Sljedeća Hrvatska Moneyval evaluacija će se pažljivo pratiti. Zemlja mora pokazati značajan napredak u rješavanju identifikovanih nedostataka kako bi se izbjegla daljnja šteta po reputaciju. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona se suočava sa sličnim izazovima, a ne može se isključiti mogućnost da uskoro završi na Moneyval sivoj listi ako ne uspije na adekvatan način riješiti svoje nedostatke u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Uvrštavanje Hrvatske na Moneyval sivu listu podsjetnik je da čak ni zemlje članice EU nisu imune na izazove finansijskog integriteta. Zemlja se sada suočava sa zastrašujućim zadatkom obnove svojih osnovnih djelotvornih okvira kako bi povratila svoj položaj u internacionalnom okruženju. Pouke iz hrvatskog iskustva služe kao upozorenje drugim državama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, da borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma zahtijeva nepokolebljivu predanost i stalnu budnost kako bi se zaštitio integritet njihovih finansijskih sistema.
U eri definisanoj globalnom finansijskom međuzavisnošću, evidentno je da posljedice finansijskih malverzacija odjekuju daleko izvan nacionalnih granica. Slučaj Hrvatske na Moneyval sivoj listi naglašava hitnu potrebu da države širom svijeta daju prioritet strogim mjerama protiv pranja novca i financiranja terorizma. Samo podsticanjem supranacionalne saradnje, transparentnosti i posvećenosti ovim principima mogu kolektivno osigurati otpornost i pouzdanost globalnog finansijskog blagostanja, na kraju štiteći interese svih.
