Andragogija je nauka koja se bavi učenjem, obrazovanjem i samoobrazovanjem odraslih osoba. Sam njen naziv dolazi od grčkih riječi aner – čovjek i agogos – voditi, a usmjerena je cjeloživotnom razvoju čovjeka, kultivisanju njegove ličnosti, unapređenju znanja i vještina potrebnih za dostojanstven i ispunjen život.
U obrazovanje odraslih spada gotovo sve što nam padne na pamet kada pomislimo na lični i profesionalni razvoj, počevši od kurseva jezika, webinara, čitanja knjige, učenja na radnom mjestu, do kursa plesa. Obrazovanje odraslih, a sa njim i andragogija, sastavni su dio svakodnevnog života ljudi i neprestalno doprinose njegovom kvalitetu.
Više o značaju ove nauke, njenom trenutnom i budućem statusu, kao i zakonskom okviru u BiH, objavi.ba donosi u razgovoru sa dr. Aminom Isanović Hadžiomerović, profesoricom na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
OBJAVI.BA: Koliki je značaj andragogije u današnje vrijeme?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Andragogija kao znanost danas u bosanskohercegovačkom kontekstu nema mjesto koje zaslužuje. Ona se tek na nekim univerzitetima izučava kao jednosemestralni ili dvosemestralni predmet u okviru studija pedagogije, sociologije ili razredne nastave. Međutim, pogledamo li stvarnost, vidjet ćemo da potreba za učenjem i obrazovanjem ne iščezava izlaskom iz škole ili fakulteta. Ustvari, tek kada stupe u svijet rada i preuzmu uloge odraslih osobe uviđaju potrebu stalnog rada na sebi i usvajanja novih znanja. Svaka faza života donosi specifične razvojne zadatke, a svi oni su povezani sa specifičnim obrazovnim potrebama. Uzmimo kao primjer roditeljstvo. Mnogo je tema u kojima roditeljima treba obrazovna podrška ili samostalno učenje kako bi odgovorili na potrebe sebe i svoje djece u mijenjajućim stvarnostima. Andragogija nas uči kako odabrati najprimjerenije metode, kako sadržaj oblikovati u skladu s potrebama osobe koja uči, te kako u konačnici graditi učeće društvo. Ovo su samo neki od argumenata koji govore u prilog značaja andragogije u današnje vrijeme.
OBJAVI.BA: Šta su javno važeće obuke i da li je ova oblast uređena na prostoru čitave BiH?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Javno važeće obuke su one čiji je program odobrilo nadležno ministarstvo obrazovanja na osnovu procjene ispunjenosti didaktičko-andragoških kriterija i standarda određene struke. Javno važeći program rezultira javnom ispravom koju izdaje nadležno ministarstvo obrazovanja. Ovo pitanje je regulisano zakonima o obrazovanju odraslih, koji postoje u svim administrativnim jedinicama u Bosni i Hercegovini.
OBJAVI.BA: U okviru CPCD-a djeluje Centar za obrazovanje odraslih putem kojega se realizira Akademija izrade EU projekata. Koliko su ovakve i slične obuke važne za tržište rada?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Ciljevi obrazovanja odraslih uključuju lični rast i razvoj, unapređenje zdravlja i kvaliteta života, aktivno građanstvo, profesionalno usavršavanje i unapređenje zapošljivosti. Rekla bih da su kompetencije pisanja projekata i upravljanja projektnim ciklusom već dio funkcionalne pismenosti. Djeca koja sada idu u školu dobivaju neku formu znanja o projektima. To ranije generacije nisu imale i taj nedostatak treba kompenzirati kroz kvalitetne programe obuke. Orijentacija prema projektima postala je važna kako u samozapošljavanju, tako i u radu za poslodavca u privatnom ili javnom sektoru. Pored toga, politički procesi približavanja EU otvaraju pristup različitim fondovima koji se baziraju na dobro osmišljenim projektima. Zbog toga smatram da su aktivnosti CPCD-ove Akademije izrade EU projekata direktan doprinos boljem pozicioniranju pojedinaca u svijetu rada i iskorištavanju brojnih prilika koje se nude.
OBJAVI.BA: Kakav je položaj andragogije u BiH?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Andragogija se izučava u Bosni i Hercegovini od 70-ih godina XX stoljeća, kada je uveden ovaj predmet u studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U to vrijeme razvoj andragogije pratio je praksu obrazovanja u radničkim i narodnim univerzitetima, te u velikim firmama poput Energoinvesta, Borca, Birača i sl. Kasnije se smanjuje značaj radničkih i narodnih univerziteta uslijed reforme srednjeg obrazovanja tokom 80-ih godina XX stoljeća, koja je imala namjeru povezati „školu i fabriku“, te nametnuti socijalističku viziju permanentnog obrazovanja. Tokom rata i u poratnom periodu, rađa se novi oblik obrazovanja odraslih pri organizacijama civilnog društva. Isprva su te organizacije pružale terapeutsku podršku, te organizovale obrazovne programe uglavnom iz informatičke pismenosti, stranih jezika i osnovnih životnih vještina, da bi kasnije proširile svoju ponudu na kompetencije potrebne u savremenom aktivnom građanstvu. Zakonski, obrazovanje odraslih je definisano u periodu od 2009. do 2019. unutar kojeg su doneseni svi zakoni o obrazovanju odraslih u Bosni i Hercegovini. Međutim, razvoj andragogije nije značajno napredovao. I dalje je to nesamostalna znanost, čiji poseban predmet proučavanja nije dovoljno prepoznat. Važno je primijetiti da se andragoški pristup razlikuje od pedagoškog. Ako odrasle tretirate kao djecu u obrazovnom procesu, rezultat će biti odustajanje, nelagoda i frustracija. Pristup odraslim polaznicima uvažava iskustvo odrasle osobe, potrebu za poštovanjem i priznanjem.
OBJAVI.BA: Ko snosi odgovornost i čija je odgovornost za razvoj sistema andragogije u BiH?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Za razvoj andragogije kao znanosti prije svega odgovorne su naučne institucije, pogotovo one na kojima se izučava pedagogija i srodne odgojne znanosti. Časopis Obrazovanje odraslih koji izlazi već 22 godine kao jedan od tek nekoliko časopisa ove vrste u južnoslavenskom govornom području predstavlja značajan doprinos vidljivosti andragogijske misli i istraživanja u našoj državi. Međutim, ponekad znanost ne može sama biti dovoljno glasna. Potrebno je i da šira javnost prepozna potrebu jačanja andragogije i njene domene.
OBJAVI.BA: Da li u BiH postoje unificirani zakoni kojima se definiše oblast obrazovanja odraslih ili su oni razjedinjeni na kantone i entitete poput ostalih?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Obrazovanje je u Bosni i Hercegovini u nadležnosti kantonalnih ministarstava, entiteta Republika Srpska, te Brčko Distrikta. U skladu s tim je regulisana i oblast obrazovanja odraslih. Na nivou države, postoje dva dokumenta; Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za period 2014.-2020. i Principi i standardi u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini iz 2014. godine. Strateška platforma je već istekla i moralo bi se pristupiti pripremi novog dokumenta.
OBJAVI.BA: Kako vidite budućnost andragogije?
DR ISANOVIĆ HADŽIOMEROVIĆ: Potrebno je najprije osigurati kontinuiranu izobrazbu andragoških kadrova. Tu mislim na osiguranje redovnih ciklusa andragoške obuke. Najpozvanija institucija da se time bavi jeste Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, koji ima potrebni kadar, prostor i dugogodišnju tradiciju. U dogledno vrijeme treba raditi na otvaranju specijalističkog ili master studija iz andragogije pri Univerzitetu u Sarajevu. U obrazovanju odraslih se uočava određeni profil stručnjaka koji su stekli kvalifikaciju u drugim područja, ali priroda njihovog posla traži andragoške kompetencije. Ove stručnjake ćete naći u obrazovnim, kulturnim, privrednim, sportskim, nevladinim i raznim drugim organizacijama. Oni bi trebali dobiti priliku za profiliranjem u obrazovanju odraslih kroz magistarski program.
