Djeca koja su začeta silovanjem i seksualnim zlostavljanjem predstavljaju najranjiviju populaciju djece pogođene ratom.
Osim nasilja i nesigurnosti, djeca začeta silovanjem i seksualnim zlostavljanjem ne mogu ostvariti ni temeljna prava poput prava da budu zaštićena od stigme i diskriminacije, pravo na potpuni identitet, nacionalnost i porodicu, inkluziju.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ istakla je da je upravo zbog ovih problema Udruženje fokusirano na kreiranje pravne prepoznatljivosti djece rođene zbog rata. „Želimo solidarno i inkluzivno društvo bez nasilja, u kojem se poštuje vladavina prava. Misija udruženja je pravno i društveno prepoznavanje i uvažavanje djece rođene zbog rata, kroz aktivizam, javna zagovaranja, istraživanja, umrežavanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminacije ove društvene kategorije“, kazala je Jusić.
Ulogu Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ u svrhu ostvarivanja osnovnih prava djece začete silovanjem i seksualnim zlostavljanjem, prepoznao je i Ured Evropske unije u BiH koji će finansirati aktivnosti Udruženja u predstojećem periodu. Prva od tih aktivnosti bit će izložba „Speaking out“ koja će biti održana 5. decembra, 2022. godine u Vijećnici.
„Kroz saradnju za otvorenje „Speaking Out“ izložbe Ured EU u BiH je pružio podršku i identifikovao Udruženje kao važno za procese tranzicijske pravde u BiH. Pozitivno pozdravljamo ovakav iskorak jer predstavlja ulaganje zajedničkih napora za kolektivno dobro“, naglasila je Jusić.
Federalna vlast usvojila je nacrt Zakona o civilnim žrtavama koji prepoznaje djecu rođenu kao posljedice ratnog silovanja kroz status civilnih žrtava rata. Udruženje pozdravlja donošenje ovog zakona, ali njegovi predstavnici smatraju kako ne nudi najbolja rješenja za djecu rođenu iz čina ratnog silovanja ili seksualnog zlostavljanja.
„Po ovom zakonu djeca će imati pravo na pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, psihološku i pravnu pomoć“, pojasnila je Jusić, istakavši kako će Udruženje tražiti dopunu zakona u pogledu prava na zdravstvenu zaštitu.
Udruženje će tražiti prava na mjesečnu naknadu, prednost u procesu obrazovanja, te pravo na besplatno školovanje za dijete koje je rođeno iz čina ratnog silovanja – dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata do 35 godine života. „Što se tiče naših majki i drugih civilnih žrtava rata tražit ćemo dopunu prava na banjsko klimatsko liječenje kao i pravo na troškove sahrane“, dodala je Jusić.
Sva prava djeca će ostvarivati na osnovu kantonalnih propisa, što po mišljenju Jusić, nije najbolje rješenje.
„Nažalost, ukoliko kantonalne vlasti neku od kategorija iz ovog zakona ne definiše kao prioritetnu, neće ni kreirati kantonalne programe za ostvarivanje ovih prava“, zaključila je Jusić.
Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ kreće u borbu za svoja prava, to je najmanje što ovo društvo može učiniti za njih
Više informacija o Udruženju „Zaboravljena djeca rata“ možete naći na stranici zdr.ba
