Novo ljeto – novi temperaturni rekordi širom Evrope. Ove sedmice je u južnoj Španiji temperatura premašila 46 stepeni Celzijusa, u Velikoj Britaniji je zabilježen najtopliji juni otkako se vrše mjerenja, a prošlog četvrtka smo imali i najtopliji junski dan u Bosni i Hercegovini. Naime, prema službenim mjerenjima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, na njihovoj mjernoj stanici na sarajevskim Bjelavama je izmjereno 38,8 stepeni u hladu, čime je za pola stepena oboren dosadašnji rekord iz juna 2021. godine.
Stanje je najteže podnošljivo u Velikoj Britaniji, koja je nenavikla i nespremna za temperature od oko trideset stepeni koje se kod nas smatraju normalnim ljetnim temperaturama. Uzrok povišenih temperatura u ovoj zemlji je izostanak redovnih zračnih struja i pojava takozvane „vrele kupole“ u kojoj se vreli zrak ne diže nego ostaje zarobljen u niskim slojevima pri tlu.
Meteorolozi sa Sky News su uporedili nekadašnje toplotne valove sa sadašnjim, te ukazali na to kako su se trodnevni periodi sa temperaturama iznad 28 °C u području Londona ranije znali događati jednom u pedeset godina. Sada se takvi periodi dešavaju jednom u pet godina, a u Kraljevskom meteorološkom društvu očekuju kako će biti i češći i kako će „vrela kupola“ postati nova normalnost.
Posljedica je to prodora vrelog vazduha iz Afrike koji će u budućnosti sve češće utjecati na život ljudi na starom kontinentu, na njihove navike i način života, kao i na ekonomiju u cjelini. Temperature koje su u prosjeku za desetak stepeni više od uobičajenih dovode do vrelih ali i sušnih dana, zbog čega trpi poljoprivreda, trpi saobraćajna i energetska infrastruktura, ali trpi i zdravlje ljudi.
U Francuskoj energetičari upozoravaju kako rijeke postaju sve siromašnije vodom zbog čega opada proizvodnja iz hidroelektrana, ali postaju i toplije zbog čega su sve manje efikasne u hlađenju nuklearnih elektrana. Dakle, sa jedne strane su otežavajuće okolnosti u proizvodnji struje, a sa druge povećani zahtjevi za energijom za hlađenje.
U Velikoj Britaniji dolazi do deformacija željezničkih šina zbog čega bi moglo doći do kolapsa željezničkog saobraćaja na kojeg se oslanjaju milioni korisnika. A vrele dane u svim zemljama pod „vrelom kupolom“ prate i noći u kojima se temperatura ne spušta dovoljno da bi ljudima pružila priliku za kvalitetan odmor. Noćne temperature od oko 25 °C su naročito teške za starije osobe i za djecu, te pogotovo za osobe narušenog zdravlja.
I dok u Londonu počinje nikad vreliji teniski turnir Wimbledon, a u Parizu turiste koji posjećuju Eiffelov toranj rashlađuju prskalicama, iz Briselu dolazi hladan tuš za one koji se zalažu za smanjenje emisija štetnih gasova za 90 posto do 2040. godine. Naime, Evropska je komisija danas objavila plan za ovu inicijativu koji je dosta blaži od očekivanog.
Naime, usvojena je i odredba koja omogućava kontroverzne „karbonske kredite“, odnosno – jednostavno rečeno – daje državama mogućnost da svoje redukcije emisija ostvare u nekim drugim državama, kao što su države u razvoju na drugim kontinentima.
To bi značilo da svaka članica EU može finansirati klimatske projekte u drugim državama, te to računati kao odbitak u vlastitoj kvoti zagađenja. Naučnici su puni podozrenja i kritika prema ovakvom modelu, te upozoravaju da se ovim potkopavaju napori za dekarbonizaciju Unije.
Povjerenik EU za klimu Woepke Hoekstra odbacuje kritike, insistirajući kako za planetu Zemlju nema veze gdje se gasovi emituju. Međutim, skeptici su brojni i u svakom popuštanju i kompromisu vide samo potvrdu nespremnosti da se dugoročni interes čovječanstva stavi ispred interesa biznisa. Rekordne temperature i vrele kupole im za sad daju za pravo i predstavljaju očito i neporecivo upozorenje da se globalno zatopljenje mora shvatiti sa najvećom ozbiljnošću.
