U vrijeme kampanje za predsjedničke izbore, jedna od najvažnijih poruka Donalda Trumpa američkim biračima bila je kako će “od prvog dana” njegovog mandata cijene početi padati. Ovo se naročito odnosilo na jaja, kroz koje je biračima lako percipirati inflaciju, pogotovo zbog toga što njihova cijena konstantno raste i svake sedmice postavlja nove rekorde.
Međutim, kako to obično biva sa populističkim obećanjima i naivnim biračima, cijene jaja “od prvog dana” Trumpovog drugog mandata nisu počele padati. Naprotiv – nastavile su rasti, a Trump je iz komotne pozicije vladara Ovalnog, odnosno jajastog ureda poručio: “Jednom kad cijene skoče, teško ih je opet spustiti. Znate, to vam je jako teško.”
Ovog puta je očito kako Trump govori istinu i kako cijene jaja u dogledno vrijeme neće padati. Kako stvari stoje, izgledno je da bi se šampite mogle plaćati suhim bitcoinom, ali šta je razlog za tako neobično jako izraženo poskupljenje?
Savršeno loša kombinacija: Problemi u snabdijevanju i rast potražnje
Rast cijena jaja je rezultat poklapanja smanjene ponude i povećane potražnje. Smanjenje ponude je posljedica ptičje gripe koja već tri godine uzastopno desetkuje peradarsku industriju. Samo u periodu od početka oktobra do kraja januara ubijeno je 26 miliona komada peradi – preko sedam posto od ukupnog broja – kako bi se spriječilo širenje bolesti. Prirodom stvari, kako su jata desetkovana to će i jaja biti manje što vodi kao povećanju njihove cijene.
U isto vrijeme, potražnja za jajima konstantno raste. To se pogotovo odnosi na doba božićnih i novogodišnjih blagdana, te priprema za uskršnje vrijeme kada je potrošnja jaja najizraženija. Međutim, povećanje potrošnje se ne odnosi isključivo na zimski period i blagdane. Jaja su bila i ostala jedan od najpristupačnijih izvora proteina – čak i nakon poskupljenja – i njihova nutritivna vrijednost će uvijek biti uzrok velike potražnje, naročito među kupcima koji forsiraju zdrave i strukturirane program ishrane.
Koliko je izraženo ovo poskupljenje?
Cijene jaja žestoko pogađaju potrošače. Prema Birou statistike rada, cijena dvanaest komada jaja A klase je u decembru iznosila 4,15 dolara, dok je godinu ranije bila 2,51 dolar. Veleprodajne cijene pružaju uvid u još goru sliku: tuce (12 kom.) krupnijih jaja sa srednjeg Zapada košta 7,27 dolara, daleko iznad petogodišnjeg prosjeka od 2,10 dolara.
Ove cijene variraju u zavisnosti od lokacije i trgovca. Veliki supermarketi kakvi su Walmart ili Costco nude nešto niže cijene, i svjesno se opredjeljuju za gubitak na jajima kako bi privukle kupce u svoje trgovine. Međutim, manji trgovci su obično skuplji i u prosjeku naplaćuju oko 5,31 USD po pakovanju od dvanaest komada jaja. U državama poput Kalifornije gdje je zabranjen uzgoj u kavezima cijene su još veće i idu do skoro devet dolara za tuce jaja.
Ptičja gripa: stalna prijetnja
Ptičja gripa, odnosno visokopatogena ptičja influenca (HPAI) jeste glavni krivac za nestašicu jaja. Za razliku od ranijih epidemija, koje su obično trajale jednu sezonu, sadašnji soj virusa se pokazao značajno otpornijim i prodornijim. Sa peradi se proširio i na druge životinje, uključujući i krave na farmama, pa čak i ljude, zbog čega ga je teže staviti pod kontrolu.
Jedna zaražena kokoš je dovoljan razlog za odstrel cijelog jata, a neke farme su u posljednjih nekoliko godina bile pogođene više puta. Industrija peradi uvela je stroge mjere biosigurnosti, ali predsjednica američkog odbora za jaja Emily Metz kaže kako “čak ni najbolja biosigurnost nije sigurna.”
Problem otežavaju i klimatske promjene. Promijenjeni obrasci migracija i gubitak prirodnih močvara dovele su do toga da divlje vodene ptice koje su primarni prenosioci ptičje gripe prilaze bliže farmama, tako povećavajući rizik od prijenosa virusa. Uz to, način industrijskog uzgoja u kojem su životinje tijesno zbijene stvara okruženje koje je pogodno za širenje gripe.
Zašto nema šanse da će cijene pasti?
Postoji nekoliko suštinskih problema zbog kojih ne postoji osnova za nadu da će u bliskoj budućnosti jaja u Americi pojeftiniti. Za početak, ne nazire se kraj krize sa ptičjom gripom koja prerasta u trajan problem.
Dalje, drugi je razlog zakonska zabrana uzgoja peradi u kavezima. Države poput Kalifornije, Kolorada ili Mičigena su propisale zakone kojima se zabranjuje držanje peradi u kavezi, što poskupljuje proizvodnju. Kako i druge države budu usvajale slične zakone, tako će i cijena jaja rasti.
Rješenje se ne nazire – vakcine za perad su još uvijek u fazi razvoja, a čak i kada budu odobrene njihova primjena neće ići glatko i mogu se očekivati prepreke u vidu zabrane izvoza peradarskih proizvoda od vakcinisane peradi.
Tračak nade?
Postoji nada kako bi potražnja mogla opasti nakon sezone blagdana i nakon što prođe Uskrs kada je prodaja jaja na vrhuncu. Konzumacija jaja obično opadne ljeti, što bi moglo donijeti barem privremeno olakšanje. Međutim, jaja će uvijek ostati najpraktičniji izvor proteina zbog čega će uvijek biti tražena i na cijeni.
Za sad se potrošači moraju naviknuti na skuplja jaja i nadati se stabilizaciji tržišta u budućnosti. Udruženja potrošača savjetuju kupcima da smanje potrošnju, te da isprobaju i zamjene za jaja kao što su brašno od sjemena lana ili tofu.
Sve u svemu, ova situacija cijelom svijetu – pa i nama – može poslužiti kao podsjetnik na to koliko su stvari u svijetu danas povezane. Obična promjena u načinu na koji ptice lete na jug može za kratko dovesti do tektonskih poremećaja na tržištu, a poremećaj u cijeni samo jedne namirnice može potresti čitave industrije i natjerati nas da mijenjamo navike i način života.
A možda se promjene kojima je doprinijela jajoflacija i ne zaustave samo na tome…
