Kratke i obilne kiše u Sredozemlju nisu ništa neuobičajeno, ali baš poput i požara koji trenutno haraju Kalifornijom, neke stvari koje se u tom dijelu svijeta dešavaju baš i nisu svakidašnje.
Prošlu jesen su na Mediteranu obilježile poplave – od Španije do Balkana, i od Maroka do Libije. Više od dvije stotine ljudi stradalo je u Valenciji u oktobru, nedugo nakon što je na Europu pala u jednoj sedmici pala rekordna količina kiše, pet puta veća od uobičajenog mjesečnog prosjeka.
Naučnici kažu kako se usljed klimatskih promjena povećavaju i jačina mediteranskih razornih oluja i njihova učestalost, te predviđaju da će u budućnosti stanje biti sve gore i gore.
Obalna područja Sredozemlja su uvijek bila sklona obilnim padavinama, naročito tamo gdje se u blizini mora nalaze planinski masivi. Ali, situacija se pogoršava, budući da je količina padavina značajno veća nego prije nekoliko decenija.
U nekim područjima, katastrofe se počinju doživljavati kao „nova normalnost“.
Leone Cavicchia, naučnik u Euro-mediteranskom centru za klimatske promjene, kaže kako je izvjesno da će se u predstojećim decenijama događaji obilježeni ekstremnim padavinama intenzivirati. Razlog za to leži u tome što se region Mediterana već sada zagrijava 20 posto brže u odnosu na globalni prosjek. A sa povećanjem temperature zraka, raste i njegov kapacitet za vezivanje vode.
Prema klimatskim simulacijama, čak i uz povećanje učestalosti obilnih kiša, prosjek kišnih padavina će opasti. U prijevodu – tamo gdje inače nije bilo puno kiše bit će je još manje, ali kad dođe do padavina one će biti puno intenzivnije.
Geografija kao naručena za blic-poplave
Planine, more okruženo sa svih strana i riječna korita oko Sredozemnog mora čine ovo područje kao namjenski kreirano za iznenadne i brze, nazovimo ih tako blic-poplave.
Vodeni tokovi su u ovom regionu tokom većeg dijela godine relativno prazni. Kad dođe do obilnih kiša, voda se brzo nakuplja na padinama prema riječnim koritima i vodostaj može narasti i nekoliko metara u svega nekoliko sati.
Sredozemno more se zagrijava brže od drugih vodenih masa, a doba dio razloga za to leži u činjenici da je riječ o praktično zatvorenom moru. Usljed ovog zagrijavanja, ono predstavlja snažan izvor vlažnih isparavanja koje vjetrovi odnose prema kopnu i tako doprinose kišnim sistemima koji najčešće nastaju u obalnim područjima u kojima je skoncentrisana većina populacije Mediterana.
Snažne sjeverne atmosferske struje također igraju važnu ulogu kad su u pitanju vremenske okolnosti u ovoj regiji. Oscilacije ovih struja stvaraju talase u pravcu sjever-jug u čijim se gornjim slojevima nalazi topli zrak koji se kreće ka sjeveru, a u donjim hladni zrak koji ide prema jugu. Ovi talasi hladnih i toplih struja svojim međusobnim djelovanjem ponekad formiraju nestabilnosti koje mogu trajati danima.
Upravo to se dogodilo u septembru, kada je iz jednog takvog područja nestabilnosti nastala oluja Boris koja je dovela do katastrofalnih padavina i poplava u središnjoj i južnoj Europi koje su odnijele 24 ljudska života. Takav slučaj, uzrokovan vrtlogom hladne mlazne struje i vlažne južne ciklone, doveo je i do poplava u Valenciji gdje je broj žrtava bio trocifren. Također, na isti način je nastala i oluja Daniel koja se formirala iznad Grčke pa preko Mediterana došla do Libije gdje je 13,200 ljudi poginulo nakon pucanja dviju brana.
Povećanje populacije donosi veći rizik
Tokom posljednjih decenija, obalne i plavne nizine u području Mediterana se ubrzano urbaniziraju, a vodeni tokovi se sužavaju. Ove promjene ne samo da dovode do povećanja rizika od poplava, nego se povećava i broj ljudi koji su izloženi opasnosti.
Zahvaljujući napretku u načinima prevencije i sistemima ranog upozoravanja, opasnost od posljedica poplava se generalno smanjila. Ali, prevelika izgradnja i naseljavanje u područjima gdje su izgledne poplave podrazumijevaju veću izloženost ljudi i građevina ovoj opasnosti.
Populacija mediteranskih država je više nego dvostruka u odnosu na šezdesete godine prošlog stoljeća. Oko 250 miliona ljudi u državama Sredozemlja danas živi u slivovima rijeka gdje je rizik od poplava izraženiji nego na drugim mjestima.
Izvor: NY Times
