„Onog trenutka kada javnosti bude omogućen pristup funkcionalnom cjelodržavnom Registru o ispuštanju i prenosu zagađujućih materija, možemo govoriti o istinskoj ekološkoj pravdi i demokratiji u Bosni i Hercegovini“, jedna je od poruka sa javne diskusije pod nazivom „Čekajući PRTR – Registar zagađivača u BiH“, koja je održana u Zenici u organizaciji udruženja Eko forum Zenica u okviru projekta AarhusGreenNet kojeg finansira Evropska unija.
Cilj diskusije bio je upoznati javnost o dosadašnjim naporima civilnog društva na uspostavljanju pomenutog registra, te sa aktualnim novostima i potencijalima buduće baze podataka, kao i sa načinima njenog korištenja za građane, organizacije civilnog društva i javnost općenito. Registar ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR) je važan alat koji unapređuje javnu dostupnost informacija o emisijama zagađujućih materija i njihovom prenosu i koji pruža informacije o zagađivačima okoliša.
Riječ je o ključnom alatu za primjenu Direktive o industrijskim emisijama EU. Obaveza njegovog uvođenja u BiH proističe iz Kijevskog protokola UNECE u okviru Arhuske konvencije, čime se osigurava obaveza dostavljanja podataka o okolišu i način izvještavanja, te priprema za obavezu izvještavanja prema Evropskoj komisiji. Od potpisivanja protokola prošlo je preko dvadeset godina, bilo je nekoliko neuspjelih pokušaja uspostavljanja elektronskog registra za entitete i Brčko Distrikt, a u neadekvatna softverska rješenja utrošeno je više miliona konvertibilnih maraka.
„Svi smo složni da je uspostavljanje i ratifikacija PRTR protokola u BiH nužnost i temelj na osnovu kojih javnost može da djeluje, prati i prijavljuje neregularan rad zagađivača. Godinama smo u vrhu liste najzagađujućih zemalja u Evropi, ali to teško možemo da dokažemo u praksi i prema međunarodnim konvencijama, osim u situacijama kada dođe do direktnog ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi, te vidljivog zagađenja – upravo zato jer nemamo javno dostupne i provjerene podatke“, kazala je Majda Ibraković iz udruženja Eko forum.
Bez obzira što naša zemlja još uvijek nije ratifikovala PRTR protokol, ostvaren je blagi napredak u uspostavljanju registra u proteklom periodu i realizovano je nekoliko poboljšanja u pogledu uspostavljanja PRTR online baze podataka. Uz donatorsku pomoć uspostavljene su četiri harmonizirane baze podataka, po jedna za oba entiteta, Brčko Distrikt i jedna zbirna baza podataka na državnom nivou, čime bi se omogućilo i izvještavanje prema EU. Ključno je da se sistem sada počne koristiti u praksi, te da se operatori, institucije, građani i civilno društvo adekvatno informišu o korištenju novih baza podataka, što je jedan od ciljeva i ove javne diskusije.
„Uloga ovog registra je informativna i PRTR služi da javnost ima pristup informacijama o tome koliko koji zagađivač ispušta onečišćenja u okoliš. Javnost i civilno društvo tako može djelovati kao korektivni faktor, jer može otkriti pojavu netačnih ili nepreciznih podataka, ali i detektovati žarišta zagađenja po uzrocima. Tek kad budemo imali informacije o izvorima zagađenja, možemo provoditi mjere za zaštitu okoliša koje zaista daju rezultate“, objašnjava prof. dr. Samir Lemeš.
Pristup informacijama o okolišu, kao što je PRTR protokol, jedan je od stubova Aarhuske konvencije, obaveza BiH prema Sofijskoj deklaraciji o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i jedan od osnovnih preduslova za približavanje Evropskoj uniji.
