Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) počela je danas, a domaćin joj je glavni grad Azerbejdžana Baku.
Ovaj skup se dešava svega nekoliko dana nakon što je na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama pobijedio Donald Trump, koji globalno zatopljenje naziva obmanom iako se nalazimo na kraju vjerovatno najtoplije godine u historiji čovječanstva. Međutim, promjenama klime itekako svjedočimo, a na svim krajevima svijeta se dešavaju sve učestalije nepogode koje prijete ljudskim životim.
U takvim uslovima se diplomate i čelnici država iz skoro 200 država susreću kako bi pokušali pronaći adekvatna rješenja. Kako bismo što bolje razumjeli COP29, evo nekih osnovnih informacija o ovom događaju.
Šta je COP29?
Riječ je o godišnjem skupu predstavnika 197 država koje su usvojile Okvirnu konvenciju UN o klimatskim promjenama. Ove države, odnosno strane potpisnice Konvencije, sastaju se svake godine kako bi pokušali ažurirati planove i mjere usmjerene ka rješavanju problema klimatskih promjena. Upravo to označava i skraćenica COP – „Conference of the Parties“, odnosno „konferencija strana (potpisnica)“, a ovogodišnja konferencija je dvadeset i deveta po redu, te otud dolazi i skraćenica COP29.
Tokom posljednjih godina, COP je od relativno malog sastanka diplomata i stručnjaka narastao do nivoa velikog događaja koji privlači desetine hiljada učesnika, uključujući i šefove velikih kompanija, vođe neprofitnih organizacija i aktiviste.
Kad je COP29?
Prema planu, događaj bi trebao trajati od 11. do 22. novembra, ali ovi skupovi redovno probiju predviđeni vremenski okvir. Pregovarači nastoje isposlovati što bolje sporazume, a dogovaranje svih detalja traži vremena i strpljenja.
Gdje je COP29?
Svake godine drugi grad ima priliku ugostiti COP. Ove godine će najveći dio formalnog dijela skupa biti održan na centralnom stadionu u Bakuu, prijestolnici Azerbejdžana.
Inače, Ujedinjeni narodi ovu konferenciju svake godine organizuju u drugom regionu svijeta, a ove godine je kao lokacija bila određena istočna Europa. Međutim, Rusija, koja ima pravo veta na odluku o određivanju lokacije, nije dopustila da se COP održi u nekoj od država Europske unije zbog podrške njenih članica Ukrajini.
Ovo je prilično skratilo listu potencijalnih domaćina, a na kraju je odluka pala na Azerbejdžan, državu sa 10 miliona stanovnika smještenu na Kavkazu između Rusije i Irana. Inače veliki proizvođač nafte i prirodnog gasa, Azerbejdžan posljednjih godina doživljava ekonomsku renesansu, ali se suočava i sa kritikama zbog lošeg tretmana novinara i aktivista.
Šta je glavni cilj?
Ovogodišnji fokus je na finansijama. Razlog za to su milijarde i milijarde dolara koje zahtijeva izgradnja čistih energetskih sistema, poboljšanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i prelazak tvornica i transportnih sistema sa fosilnih goriva na energiju iz obnovljivih izvora.
Trenutno je jako malo novca za to dostupno po prihvatljivim kamatnim stopama, naročito kad su u pitanju siromašnije države. Učesnici se nadaju kako će u Bakuu doći do planova koji bi otvorili pristup većin finansijskim resursima namijenjenim čistoj energiji i prilagođavanju na klimatske promjene.
Države će takođe predstaviti i svoje ažurirane akcione planove u kojima detaljno stoji ono što će poduzeti po pitanju smanjenja emisija štetnih gasova. Na samom kraju konferencije, učesnici će pokušati ratificirati finalni sporazum u kojem će biti sadržane nove obaveze po pitanju borbe sa klimatskim promjenama.
Ko dolazi?
Učešće je najavilo više od stotinu predsjednika država i vlada, ali će ovogodišnji COP propustiti lideri nekih od najvažnijih država i najvećih zagađivača, poput Kine, Indije, Brazila, Velike Britanije, Njemačke i Francuske. Osim toga, neće učestvovati ni aktuelni predsjednik SAD Joe Biden, kao ni novoizabrani predsjednik Donald Trump.
Biden je poslao svog savjetnika za međunarodnu klimatsku politiku, kao i sekretare (odnosno ministre) za energiju i poljoprivredu.
Kako će rezultati izbora u SAD utjecati na COP29?
Ponovni izbor Donalda Trumpa bi mogao ostaviti velike posljedice na napore SAD da smanji svoje emisije, kao i na međunarodna nastojanja da se suprotstavi klimatskim promjenama.
Trump je najavljivao kako će uskratiti podršku SAD čistoj energiji i električnim vozilima, zatim kako će proširiti proizvodnju fosilnih goriva, te ublažiti regulativu usmjerenu ka obuzdavanju emisija štetnih gasova i zagađenja.
U svom prvom mandatu, Trump je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, a najavio je kako će to ponovo učiniti ukoliko se vrati u Bijelu kuću. Ovo će smanjiti pritisak na druge države da ubrzaju napore u smanjivanju vlastitih emisija, i moglo bi ostaviti prostor za Kinu da preuzme liderstvo u borbi sa klimatskim promjenama.
Kako će na COP29 utjecati ratovi?
Zbog ratova na Bliskom Istoku i u Ukrajini međunarodna saradnja je postala puno teža u odnosu na prethodne godine. Predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky je najavio svoje učešće, dok premijer Izraela Benjamin Netanyahu neće doći.
No, u fokusu COP29 će se ionako naći finansijska pitanja, odnosno to koliko novca pojedine države mogu izdvojiti kako bi ubrzale energetsku tranziciju, kao i koliko im vremena treba da emisije štetnih gasova svedu na neku prihvatljivu mjeru.
