Kantonalni sud u Goraždu donio je presudu koja će promijeniti način upravljanja državnim resursima u Bosni i Hercegovini! Nakon što je Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) pokušalo nezakonito prenamijeniti 2450 m² šumskog zemljišta u državnom vlasništvu za izgradnju pristupnog puta do deponije Trešnjica u Goraždu, sud je jednoglasno stao na stranu pravde i zakona i presudio u korist mještana sela Glamoč koji su podnijeli tužbu zbog ove odluke.
Iz Aarhus Centra u BiH, organizacije civilnog društva koja je pripremila tužbu, poručuju kako je ovo prvi presedan te vrste, gdje je sud jasno presudio da je svako raspolaganje državnom imovinom bez saglasnosti države i nadležnih institucija ne samo nezakonito, već i direktan napad na javno dobro.
Ministarstvo je bez dozvole države, bez saglasnosti Komisije za državnu imovinu i bez odluke Vijeća ministara, omogućilo promjenu namjene šumskog zemljišta – javnog dobra u vlasništvu svih građana BiH. Da stvar bude gora, Grad Goražde nije bio obavezan platiti nikakvu naknadu, čime je državi nanesena dvostruka šteta. Unutar tužbe koju je pripremio pravni tim Aarhus centra u BiH, mještani naselja Glamoč su zahtjevali da se preispita zakonitost rješenja a kojim se investitoru Gradu Goražde, dao dio šumskog zemljišta u vlasništvu države za uspostavu prava služnosti radi izgradnje pristupnog puta planirane deponije Trešnjica.

Pozivajući se na odluke Ustavnog suda BiH, sud je zaključio da se ovdje radi o pokušaju tihe privatizacije državnih resursa kroz fingiranu prenamjenu zemljišta. Sud je jasno rekao: “Državnom imovinom ne može se raspolagati bez odluke države. Zakonska zabrana raspolaganja državnom imovinom mora se poštovati na svim nivoima vlasti.“
“Pored razmatranja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kantonali sud se osvrnuo i na odluke Ustavnog suda BiH, a kako smo to i zatražili unutar tužbenog zahtjeva, gdje je sud konstatovao da: “bez obzira što nije donesen zakon kojim se reguliše pravo vlasništva i upravljanje državnom imovinom, ne postoji opravdanje za donošenje odluke vlade entiteta ili kantona kojom će se mijenjati namjena šuma i šumskog zemljišta ili šumsko zemljište davati na privremeno korištenje u druge svrhe.“ U ovoj sentenci leži pravna jačina ove presude, a koja treba biti opomena svima, da državnom imovinom može raspolagati samo država Bosna i Hercegovina,“ ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Ova presuda šalje snažnu poruku: državna imovina nije plijen ni kantona, ni lokalnih vlasti, već je vlasništvo svih građana Bosne i Hercegovine, i pozitivan primjer koji će osigurati da ovakvi pokušaji zloupotrebe javnih dobara u budućnosti ne prolaze nekažnjeno. Ona je i početak kraja nezakonitog raspolaganja našim zajedničkim resursima.